Efficacy of Copper Compounds in Controlling Xanthomonas campestris pv. vesicatoria, the Causal Agent of Bacterial Spot of Pepper
Efikasnost bakarnih preparata u suzbijanju Xanthomonas campestris pv. vesicatoria, prouzrokovača bakteriozne pegavosti lišća paprika
Author
Milijasevic, Svetlana
Rekanovic, Emil
Todorovic, Biljana
Stepanovic, Miloš
Keywords
Bacterial spotPepper
Xanthomonas campestris pv. vesicatoria
Efficacy
Copper compounds
Bakteriozna pegavost
paprika
efikasnost
bakarni preparati
Metadata
Show full item recordAbstract
The efficacy of several new formulations of copper compounds in controlling
Xanthomonas campestris pv. vesicatoria in pepper was estimated in field conditions using
artificial inoculation. The efficacies of Cuprozin 35 WP (copper-oxychloride) and Blauvit
(copper-hydroxide) were tested in the localities Dobanovci and Kupinovo in 2005. Another
two formulations, Cuproxat (copper-sulfate) and Fungohem SC (copper-hydroxide), were
tested along with the previous two in the localities Zemun and Smederevska Palanka in
2006. Both bactericides tested in 2005 exhibited high efficacy in controlling X. c. pv. vesicatoria
in both localities. However, there were no significant differences in the efficacy
of Cuprozin 35 WP at higher concentration (74.3%-78.7%) and Blauvit (74.6%-78.9%) in
the two trials. Cuprozin 35 WP decreased efficacy, but a satisfactory effectiveness was still
achieved at lower concentration (66.5%-66.5%). In the experiments conducted in 2006,
higher concentration of Fungohem SC showed the highest efficacy (86.1%-89.1%) in controlling
bacterial spot of pepper. Blauvit, Cuprozin 35 WP and Cuproxat also exhibited high
efficacy. However, there were no significant differences in the efficacy of these bactericides
between the two localities. Fungohem SC applied at lower concentration was less effective
(77.2%-80.0%) but its efficacy was still good enough. Our experiments showed that
copper bactericides based on copper-sulfate, copper-oxychloride and copper-hydroxide
exhibited satisfactory efficacy in controlling the causal agent of bacterial spot of pepper in
our climatic conditions. Ispitivana je efikasnost novijih formulacija bakarnih
preparata u suzbijanju Xanthomonas campestris
pv. vesicatoria na paprici u uslovima veštačke
inokulacije u polju. U 2005-oj godini, na lokalitetima Dobanovci i Kupinovo, ispitivana
je efikasnost preparata Cuprozin 35 WP (bakar-
oksihlorid) i Blauvit (bakar- hidroksid).
Tokom 2006. godine osim ovih preparata
primenjeni su i Cuproxat (bakar-sulfat trobazni)
i Fungohem SC (bakar-hidroksid), na lokalitetima
Zemun i Smederevska Palanka. Preparati
ispitivani u 2005-oj godini ispoljili su zadovoljavajuć u efikasnost u suzbijanju
X. c. pv. vesicatoria na oba lokaliteta. Između
efikasnosti preparata Cuprozin 35 WP pri višoj
koncentraciji primene (74,3%-78,7%) i preparata
Blauvit (74,6%-78,9%) nije zabeležena
statistički značajna razlika u oba ogleda.
Nešto nižu, ali zadovoljavajuć u efikasnost
ispoljio je Cuprozin 35 WP pri nižoj koncentraciji
primene (66,5%-66,5%). U ogledima izvedenim
tokom 2006. godine, najveću efikasnost
u suzbijanju prouzrokovača bakteriozne pegavosti
paprike ispoljio je preparat Fungohem
SC (86,1%-89,1%) pri višoj koncentraciji primene.
Preparati Blauvit, Cuprozin 35 WP i Cuproxat
pokazali su takođe visoku efikasnost tako
da statistički značajne razlike nisu
zabeležene između tretmana ovim preparatima
na oba lokaliteta. Nešto nižu, mada zadovoljavajuću efikasnost imao je preparat
Fungohem SC primenjen u nižoj koncentraciji
(77,2%-80,0%). Naši ogledi pokazali su da preparati na bazi bakarsulfata trobaznog,
bakar- oksihlorida i bakar- hidroksida u našim
klimatskim uslovima ispoljavaju zadovoljavajuću efikasnost u suzbijanju prouzrokovača bakteriozne pegavosti paprike.