| dc.description.abstract | Organska biljna proizvodnja predstavlja sve proizvodne sisteme koji unapređuju životnu sredinu, socijalne i ekonomske aspekte proizvodnje hrane. Ključ uspeha u ovoj proizvodnji je plodnost zemljišta, uz vođenje računa o biodiverzitetu biljaka i životinja, kao i očuvanju životne okoline.
Organska poljoprivreda znači da želite da radite zajedno sa prirodom a ne želja da je pobedite. Ovakva proizvodnja dramatično redukuje upotrebu hemo-sintetičkih pesticida i đubriva, kao i drugih farmaceutskih preparata. Umesto toga dozvoljava da jaki prirodni zakoni povećaju prinose i otpornost na bolesti, i da bi se kao krajnji proizvod dobila zdrava hrana. Ovaj vid biljne proizvodnje zasniva se na rotaciji kultura, biljnim ostatcima, đubrivima životinjskog porekla, leguminozama, zelenišnim
đubrenjem, otpadnim materijalima iz animalne proizvodnje, mehaničkoj obradi, usitnjenim praškastim stenama, biološkim pesticidima. Sve ove komponente pomažu da se održi produktivnost zemljišta, snabdevanje biljke hranljivim materijama, kontrolu insekata, korova i drugih štetočina.
Na ovaj način podstiču se tradicionalni načini gajenja različitih kultura, kao i stare, autohtone sorte, i različiti načini njihove prerade.
Ukoliko želimo da se bavimo organskom proizvodnjom voća, pre podizanja voćnjaka treba pogledati korove i prisustvo nematoda, pogledati istoriju zemljišta, uraditi analizu zemljišta na teške metale i NPK, pogledati drenažu zemljišta i izbor mesta. Pre sadnje važno je popraviti plodnost zemljišta i suzbiti korove (posebno višegodišnje). Pogledati i moguće simptome nedostataka nekih drugih elemenata. U mladim voćnjacima i vinogradima veoma je dobro da se gaje druge kulture (trave, cveće, povrće,
lekovito bilje, leguminoze). Bitno je podići vetrozaštitni pojas pre sadnje, jer on štiti mlade sadnice, povećava biodiverzitet, omogućava stanište za insekte, privlači predatore i pčele i smanjuje nivo prašine.
Održavanje zasada izvodi se boljom zimskom rezidbom, uz provetrenost krune, uz primenu redovne zelene rezidbe, proređivanje plodova, uz veći razmak sadnje, u jesen spaljivanje opalog lišća, dezimfekcija preseka.
Održavanje zemljišta u organskoj voćarskoj proizvodnji može se vrši plodoredom ili rotacijom useva, mogu gajiti biljke za zelenišno đubrenje (što zavisi od lokacije, padavina, tipa zemljišta, potencijalne erozije), korišćenjem komposta, primenom isitnjenih stena u obliku praha (kameni
fosfat), primenom organskih otpadaka (koštano brašno), zaoravanjem biljnih ostataka, primenom kreča ili sumpora (u zavisnosti od pH zemljišta), zastiranjem, primenom solarizacije, mehaničkim kultiviranjem
Najčešća primenljiva đubriva u organskoj voćarskoj proizvodnji su stajnjak, kompost i glistenjak. Upotreba sintetičkih mineralnih đubriva je zabranjena, dok se mineralna đubriva mogu koristiti samo ako su u svojoj prirodnoj formi, bez prerade. U organskoj voćarskoj proizvodnji suzbijanje
korova se vrši obradom (mašinski gde je to moguće, a ručno gde je velika potencijalna erozija), gajenjem pokrovnih kultura, zastiranjem, gajenje živine, napasanjem stoke, pomoću vučne mašine koja vodenom parom ili plamenom isušuje korove, organski prihvatljivim herbicidima (na bazi masnih kiselina, sapuna i kalijumovih soli). Sirće, limunska kiselina i ulja deteline i majčine dušice se takođe koriste u suzbijanju korova.
U suzbijanju bolesti i štetočina u organskom voćnjaku najvažnija je preventiva koja se oglada u obaveznom uklanjanju žive ograde oko voćnjaka zbog aeracija zasada, obaveznoj dezimfekciji velikih preseka prilikom rezidbe, iznošenjem orezanog zaraženog granja, manje đubrenje N, podizanje voćnjaka na direkto izlozenim mestima suncu, cirkulaciji vazduha i dobroj dreniranosti zemljišta. U zaštiti biljaka mogu se koristiti dozvoljena sredstva, regulisana pravilnikom o organskoj biljnoj proizvodnji,
i tu spadaju ekstrakti različitih tropskih biljaka od kojih se prave fungicidi i insekticidi. Tu spadaju biljke: Quassia amara (Poreklom je sa Havaja, priprema se ekstrakt ili čaj iz drveta), Ryania speciosa (Južnoamerički žbun, koristi se kao insekticid), Derris eliptica (iz ekstrakta korena dobija se aktivna materija Rotenon), Azadirachta indica, ili tkz. ’Neem’drvo (Poreklom iz Indije), Chrysanthemum cinerarieafolium ili Buhati (ima ga u Dalmaciji, odličan insekticid), i ekstrakti duvana. U organskoj proizvodnji za zaštitu bilja sve se više koristi mineral gline ’KAOLIN’. U odbrani od bakterioznih
plamenjača može se koristiti patogena bakterija Pseudomonas urescens soj A506, koja je i konkurent izazivaču plamenjače.
U borbi protiv insekata koriste se mikroorganizmi (Granulovirusi-i Bacillus thuringensis), korisni insekti (bubamare, stenice, zlatooke, bogomoljke, predatorske osice, uholaže, vilin konjici), gajenje živine u zasadima, parazitne nematode, zamke, feromoni i feromonske klopke, mehaničke barijere,
prirodni insekticidi. Korisni insekti se mogu privlačiti nekim biljem, kao što su: majčina dušica, hajdučka trava, nana, petoprst, žednjak, ali postoje i neke biljke koje odbijaju štetočine kao što su: neven, bosiljak, beli luk, ruzmarin, mirođija, peršun i vranilova trava. Borba protiv glodara vrši se obaveznim uklanjanjem gomila grana iz voćnjaka jer su one idealno mesto za prezimljevanje glodara, zamkama i podržavanje prirodnih predatora (sove i druge ptice). Puževi golaći se eliminišu posipanjem međurednih prostora ljuskama od jajeta, pepelom, piljevinom, postavljanjem zamki sa pivom ili slatkim sokom. Protiv krtica
najefikasnije je gajenje mlečike ili ukopavanjem pivskih flaša do grlića u krtičnjake.
U organskoj voćarskoj proizvodnji bitni su i tretmani posle berbe, i tu se plodovi mogu tretirati antagonističkim kvascima koji koloniziraju rane na plodovima i takvi plodovi se duže čuvaju, preparatima na bazi Pseudomonas syringae i Aureobasidium pullulans, dok je suzbijanje truleži plodova moguće potapnjem u vodu na 53°C u trajanju od 180 sekundi.
Voćne vrste koje se relativno lako gaje u uslovima organskog voćarstva su šljiva, malina i kupina. | sr |
