Climate of the Vineyard Zones and the Associated Vine Varieties of Yugoslavia
Klima vinogradarskih podrucja SR Jugoslavije i lista podudarnih sorti vinove loze
View/ Open
Author
Avramov, Lazar
Nakalamic, Aleksandar
Todorovic, Natalija
Petrovic, Nevena
Zunic, Dragoljub
Keywords
vineclimate conditions of the vineyard districts
wine varieties
Metadata
Show full item recordAbstract
According to general characteristics of the climate of vineyard zones in Yugoslavia in 1976, ten (10) vineyard zones were established. For better presentation of the climate conditions of the vineyard zones of Yugoslavia in this work the data of 12 representative meteorological stations for the period 1951-1995 were used. Meteorological parameters are presented in tab.l and 2. Taking into account the presented climate conditions in vineyard zones of Yugoslavia (Serbia and Montenegro), one can conclude that suitable temperature and another climate conditions exist for vine varieties growing from earliest to the late period of maturing. U cilju uporednih ispitivanja opstih karakteristika klime najznacajnijih
vinogradarskih podrucja u svetu, Medjunarodni ured za vinovu lozu i vino
(O.I:V. - Paris) je preporucio da se za karakterizaciju vinogradarske klime
(parcele jednog vinograda, lokaliteta iIi vinogradarskog regiona) koriste
pored osnovnih rneteoroloskih podataka i sledeci klimatski indeksi koji
obuhvataju 2 ili vise meteoroloskih cinilaca:
- IW, indeks Vinklera (Wink Ier, 1962)
- IH, heliotermicki indeks Iglena (Hug len, 1978)
- IS, indeks suse (Riou et al. 1994)
- IF, indeks svezine noci u periodu sazrevanja grozda (To n n ie t to ,
1999)
U ovom radu su prikazani podaci 12 reprezentativnih meteoroloskih
stanica u Jugoslaviji (1951-1995. god.) na osnovu kojih se moze izvrsiti
karakterizacija klime u najznacajnijim vinogradarskim podrucjima nase
zemlje (tab. 1 i 2). U radu je data i lista podudarnih - adaptivnih vinskih sorti
za cije gajenje postoje povoljni uslovi u vinogradarskim podrucjima Srbije i
Crne Gore.
U vinogradarskim podrucjima Srbije (tab. 1) srednja godisnja temperatura
vazduha varira od 10.8 do 11.9 DC, a srednja vegetaciona 16.5 do 17.7 DC.
Godisnja suma padavina iznosi 553-750 mm, a u periodu vegetacije padne
351-451mm. U vinogradarskoj zoni Crne Gore srednja godisnja temperatura
iznosi 15.6 DC, a srednja vegetaciona 21.1 DC. Godisnja suma padavina iznosi
1592 mm, a za period vegetacije 662 mm.
Prema vrednostima indeksa po Vinkleru sva vinogradarska podrucja
Srbije pripadaju klimatskoj zoni II, odnosno zoni B po EU. Suma efektivnih
temperatura varira od 1390 DC U Vranju, do 1577 DC U Negotinu. U Crnoj
Gori, suma efektivnih temperatura iznosi 2382 DC, sto ovo vinogradarsko
podrucje svrstava u zonu V po Vinkleru, odnosno, C-3 po EU.
Na osnovu heliotermickog indeksa (IH po Huglenu) klima
vinogradarskih podrucja nase zemlje se moze okarakterisati na sledeci
nacin:
- U vinogradarskim podrucjima Srbije oko Subotice, Vrsca, Beograda,
Cuprije, Krusevca i Vranja vlada umerena klima (IH3 = 1994 do 2090), a u
podrucjima oko Sapca, Negotina, Nisa. Leskovca i Prizrena vlada umereno
- topla klima (IH4 - 2100 - 2196).
- U podrucju Podgorice vlada topla klima (IHs = 2568).
Na osnovu vrednosti Indeksa suse (IS po Riou) proizilazi da u nasim
vinogradarskim podrucjima vladaju sledece klase klima:
- U podrucju oko Vrsca, Sapca, Beograda, Cuprije, Krusevca i
Leskovca vlada subhumidna klima (ISo ukazuje da u zemljistu ima od 50 do
150 mm pristupacne vlage vise nego sto je neophodno za vinovu lozu), pa
nema izrazene suse. Navodnjavanje vinograda nije potrebno.
- U podrucjima oko Subotice, Negotina, Nisa, Leskovca i Prizrena
vlada klasa klime lSI, umereno suva klima, sa viskom vode u zemljistu 50
mm. odnosno sa manjkom pristupacne vlage u zemljistu do 100 mm.
Navodnjavanje vinograda je korisno.
- U podrucju Podgorice vlada klasa klime IS2, u kojoj se javlja susa sa
manjkom pristupacne vode u zemljistu izmedu 100 i 200 mm, pa je neophodno
redovno navodnjavanje vinograda.
Na osnovu indeksa svezine noci (IF), koji reprezentuje srednje minimaIne
temperature vazduha u septembru, proizilazi da vrednosti IF variraju
od 9.8-12.1°C. To znaci, da u svim vinogradarskim podrucjima Srbije
vlada klasa klime IF4, u kojoj su noci veoma sveze, sto pogoduje dobrorn
sazrevanju grozda, nagornilavanju dovoljnih kolicina bojenih i arornaticnih
materija u grozdu, Sarno u podrucju Prizrena, IF3 =12.1, sto znaci da su noci
izmedu klase .veoma svezih" i "svezih", koje pogoduju veorna dobrorn
sazrevanju grozda, U vinogradarskom podrucju oko Podgorice, IFI = 19.2,
sto znaci da su u periodu sazrevanja grozda noci tople, iznad neophodnih
temperatura za sazrevanje grozda vecine gajenih sorti vinove loze.
Na osnovu klimatskih uslova u vinogradarskirn podrucjima Srbije i
Crne Gore, daje se sortna lista internacionalnih i autohtonih vinskih sorti,
koje su rejonirane i zauzimaju najznacajnije rnesto u vinogradarstvu nase
zemlje.