Influence of Fatty Acid Composition of Fish Feed on Fatty Acid Composition of Carp Meat
Uticaj masnokiselinskog sastava hrane za ribe na sastav masnih kiselina mesa šarana
Author
Jovanovic, Rade
Ivanov, Dusica
Colovic, Radmilo
Vukmirovic, Djuro
Palic, Dragan
Levic, Jovanka
Djuragic, Olivera
Keywords
fatty acid compositionfish feed
carp meat
essential fatty acids
masnokiselinski sastav
riblja hrana
meso šaran
esencijalne masne kiseline
Metadata
Show full item recordAbstract
Riblje meso već dugi niz godina privlači pažnju nutricionista i preporučuje se u ishrani ljudi pre svega zbog visokog sadržaja nezasićenih masnih kiselina, od kojih su naročito značajne polinezasićene omega-3 masne kiseline. Ova jedinjenja smatraju se esencijalnim, jer ih sisari, a samim tim i ljudi, ne mogu sintetisati u organizmu, već ih moraju uneti putem hrane. Dobro je poznato da ove masne kiseline blagotvorno deluju na zdravlje ljudi, smanjuju rizik od pojave oboljenja srčanog mišića i krvnih sudova.
U našoj zemlji, u ishrani se u značajnoj meri koristi šaransko meso. Od ukupnog uzgoja rečnih riba u svetu, šaran zauzima prvo mesto sa 70 % celokupne proizvodnje. Uglavnom se uzgaja u ribnjacima, gde se prirodna ishrana planktonom dopunjava pretežno cerealijama. Kako cerealije sadrže vrlo malo esencijalnih masnih kiselina, i masnokiselinski sastav šaranskog mesa se menja, tako da u mesu tovljenih šarana preovlađuje oleinska kiselina, dok su omega 3 masne kiseline manje zastupljene. Najjednostavniji način da se poboljša sastav masnih kiselina ribljeg mesa jeste da se u hranu za ribe dodaju sirovine sa poželjnim masnokiselinskim sastavom, kao što su laneno, ili riblje ulje.
Cilj ovog rada bio je upravo da se utvrdi kako dodatak lanenog ili ribljeg ulja u eksperimentalnu hranu utiče na promenu masnokiselinskog sastava hrane za ribe, a potom posredno i na njihov sastav u mesu šarana. U eksperimentu je upotrebljavana ekstrudirana hrana za šarane sa naknadno dodatim uljem u vakuum zamašćivaču. Ribe su gajene u plastičnim tankovima sa protokom vode, kako bi se obezbedilo snabdevanje svežim kiseonikom.
Rezulati ovog istraživanja su pokazali da je dodatak obe vrste ulja u značajnoj meri unapredio masnokiselinski sastav hrane za ribe. Dodatak lanenog ulja povećao je relativni udeo α-linolenske kiseline u odnosu na kontrolnu hranu (7,08 % u kontrolnoj hrani u odnosu na 27,57 % u eksperimentalnoj hrani 1), dok je dodatak ribljeg ulja uticao na povećanje sadržaja dokosaheksaenoične (DHA) i eikosapentaenoične (EPA) masne kiseline, koji su u hrani 2 iznosili 4,14 % i 7,32 % (u kontroli su relativni udeli bili 0,36 % i 0,80 %). Kada se govori o ribljem mesu, dodatak obe vrste ulja pozitivno je uticao na masnokiselinski sastav mesa. Tako je odnos n-6/n-3 masnih kiselina u grupi hranjenoj obrokom 1 iznosio 4,64, a u grupi hranjene obrokom 2 bio je 1,87. U oba slučaja odnos je snižen u poređenju sa kontrolnom grupom gde je n-6/n-3 odnos bio 8,97. Prilikom poređenja dve eksperimentalne grupe međusobno, kod mesa šarana hranjenih ekstrudiranom hranom sa dodatkom ribljeg ulja uočava se nešto povoljniji sastav masnih kiselina u odnosu na meso šarana hranjenih obrokom sa dodatkom lanenog ulja, pre svega jer im je značajnije povećan udeo EPA i DHA masnih kiselina. Tako je relativni udeo EPA u ovim uzorcima iznosio 1,0 %, dok je u kontrolnoj grupi bio 0,21 %. U eksperimentalnom uzorku sadržaj DHA je bio 2,47%, a u kontrolnom uzorku 0,67 %. Dakle, sardžaj EPA se povećao skoro 5 puta, a sadržaj DHA oko 3,5 puta u poređenju sa kontrolnim uzorkom.
Može se zaključiti da oba dodata ulja imaju pozitivno dejstvno na masnokiselinski sastav mesa šarana i da ne pokazuju negativan uticaj na rezultate odgoja.