Application of a New Crop-Quinoa for Fish Feed
Primena nove kulture - kvinoje u ishrani riba
Author
Radovanovic, Vesna
Demin, Mirjana
Zarkovic, Branka
Stikic, Radmila
Milovanovic, Mirjana
Keywords
quinoa seedsprotein quality
nutrition properties
kvinoja seme
kvalitet proteina
osobine ishrane
Metadata
Show full item recordAbstract
Kvinoja (Chenopodium quinoa, Willd.) je pseudocerealija koja se tradicionalno gaji na malim plantažama u ruralnim oblastima Južne Amerike u regionu Anda. Kvinoja je ratarska kultura, gajena za domaću upotrebu siromašnog stanovništva. Zbog sposobnosti prilagođavanja različitim agro-ekološkim uslovima, kvinoja može da se gaji u različitim regionima. Agrotehnika zasnovana na principima organske poljoprivrede i primenjena je u Danskoj, Italiji i Makedoniji. Zahvaljujući visokoj nutritivnoj vrednosti seme se koristi u ljudskoj ishrani, usled čega je poslednjih godina porastao interes za gajenje i preradu kvinoje, kao funkcionalne hrane. Poznato je da i lišće biljke poseduje značajne nutritivne vrednosti, pa se koristi kao zamena za spanać. Biljka može da poraste 1-3m visine, a plodovi su u obliku okruglog, malog semena, koje je obavijeno perigoniumom različite boje (bledo žute, do svetlo crvene). Perigonium se mehanički lako odvaja, kada je seme suvo. U perikarpu semena nalaze se saponini, nosioci karakterističnog gorkog ukusa semena kvinoje, zbog čega je potrebno iste odstraniti, pre upotrebe u ljudskoj ishrani.
U ovom radu predmet istraživanja je bila danska sorta KVL 37, gajena u okolini Beograda. Ispitivan je nutritivi sastav sirovog i oljušćenog semena kvinoje, kao novog useva i mogućnost njegove primene u ishrani riba. Poznato je da viskoka nutritivna vrednost semena kvinoje potiče od sadržaja proteina, različitih minerala i vitamina, i to E vitamin i vitamini B grupe. Prosečan sadržaj proteina varira od 8%-22%, a glavne proteinske frakcije čine albumini i globulini (44-47% ukupnih proteina). U ovom radu sadržaj proteina je varirao od 15,5% do 16,8%, u zavisnosti stepena čistoće semena. Seme poseduje odličano izbalansiran sastav amino kiselina, a izdvajaju se lizin, treonin i metionin, amino kiseline koje su uglavnom deficitarne u biljnim sirovinama. Glavnu komponentu semena kvinoje čine ugljeni hidrati, čiji sadržaj varira od 67% do 74%. Skrob čini oko 52-63%, dok su ostali ugljeni hidrati, kao i sirova vlakna malo zastupljeni. Kvinoja sadrži 2% do 10% lipida, a dokazano je i prisustvo esencijalnih masnih kiselina, kao sto su linolenska, oleinska i palmitinska. Značajan je sadržaj minerala tj. kalcijuma, gvožđa i cinka, ali se njihov sadržaj kvantitativno smanjuje u daljim postupcima ljuštenja, pranja i poliranja semena. U humanoj ishrani saponini i fitinska kiselina predstavljaju glavne nedostatke kvinoje. Ljuštenjem i daljim prečišćavanjem seme kvinoje je našlo primenu u ishrani ljudi kao varivo, hrana za doručak, za kolače za proizvodnju brašna, kao i za ishranu životinja u formi mekinja ili pogača. U našem radu, kod oljuštenog zrna, dokazano je značajno povećanje sadržaja ulja, dok je sadržaj sirovih vlakana i ukupnog pepela smanjen za oko tri-puta. Sadržaj skroba je u očekivanim graničnim vrednostima. U pogledu sadržaja minerala nije bilo većih promena. Imajući u vidu veličinu zrna, laku pripremu, nutrtitivni potencijal, kao i novu kulturu u našoj regiji, pokazano je da seme kvinoje može da nađe primenu i kao hrana za ribe.