Effects of Different Organic Manures on Body Size and Production of Daphnia Magna
Efekti različitih vrsta organskog đubriva na veličinu tela i produkciju daphnia magna
Author
Dulic, Zorka
Grubisic, Maja
Stankovic, Marko
Zivic, Miroslav
Arsic, Lidija
Markovic, Zoran
Keywords
Daphnia magnamanure
live food
freshwater fish
Daphnia magna
stajnjak
živa hrana
slatkovodne ribe
Metadata
Show full item recordAbstract
U akvakulturi se već decenijama masovno proizvodi zooplankton kao živa hrana za gajenje mlađi riba, rakova i mekušaca. Za slatkovodne ribe se osim naupliusa artemije i rotatorija može koristiti i veliki broj drugih organizama, naročito iz grupe Cladocera (Daphnia magna, D. carinata i dr.). Korišćenje organiskog đubriva (stajnjaka) za proizvodnju žive hrane, može biti ekološki (uklanjanje nutrijenata) i ekonomski isplativo. Stajnjak je bogat izvor azota, fosfora i ugljenika kao i organskih materija i kao takav se može koristiti kao alternativni izvor nutrijenata za gajenje žive hrane za potrebe akvakulture.
Cilj ovog istraživanja je bio ispitivanje efekata 4 različite vrste stajnjaka (goveđi, ovčiji, koziji i riblji) na produkciju i veličinu tela D. magna. Eksperiment je realizovan u laboratorijskim uslovima, u 1L čašama, u dozi od 1g/L stajnjaka. Pored praćenja hemijskih parametara (kiseonik, elektroprovodljivost, pH, ukupan fosfor, nejonizovani amonijak), određivana je i ukupna brojnost dafnija kao i njihova veličina iz celih uzoraka. Tri veličinske klase dafnija (mala, srednja i velika) su ispitivane da bi se dobio uvid u populacionu strukturu i reproduktivni potencijal dafnija za čije su gajenje korišćeni različiti stajnjaci. Značajno veća brojnost dafnija (P<0.05) dobijena je u tretmanu sa goveđim stajnjakom, u odnosu na tretmane sa ovčijim i kozijim stajnjakom. Između ostalih nije bilo značajnih razlika. Kada se razmatraju veličinske klase, statistički značajno najveću brojnost su imale male D. magna u svim tretmanima u odnosu na velike. Na osnovu dobijenih rezultata, može se reći da je tretman sa goveđim stajnjakom pokazao najbolje rezultate i kada je u pitanju ukupna brojnost, ali i brojnost po veličinskim klasama (prosečna brojnost malih, srednjih i velikih dafnija je bila najveća). Osim toga ovaj tretman se izdvajao od ostalih i po svim hemijskim parametrima. U njemu je izmerena najveća prosečna koncentracija kiseonika, elektroprovodljivosti i pH, a najmanja koncentracija ukupnog fosfora i nejonizovanog amonijaka. U zaključku se može reći da je goveđi stajnjak obezbedio najbolje uslove za rast i reprodukciju D. magna.