Preliminary Results On Successful Stocking Of Pikeperch (Sander Lucioperca L.) In The Zlatar Resevoir
Preliminanarni rezultati o uspešnom nasađivanju smuđa (sander lucioperca) u akumulaciju Zlatar
Pregled/ Otvaranje
Autor
Mickovic, Branislav
Nikcevic, Miroslav
Hegedis, Aleksandar
Lenhardt, Mirjana
Pucar, Milica
Skoric, Stefan
Ključne reči
introdukcijaakumulacija
Zlatar
Metadata
Prikaz svih podataka o dokumentuApstrakt
Zlatarsko jezero je nastalo izgradnjom hidroelektrane „Kokin Brod“ koja je počela sa radom 1962. godine. Brana izgrađena na reci Uvac dugačka je 1264 m i visoka je 83 m. Jezero se nalazi na nadmorskoj visini od 880 m. Prosečan godišnji doticaj Uvca je 12.45 m3/s, a površina sliva jezera je 1057 km2. U basenu jezera akumulirano je 250 miliona m3 vode. Voda jezera je visokog kvaliteta i kreće se u granicama druge klase (Stanković, 2005). Riblje naselje koje se danas sreće u akumulaciji je nastalo na bazi ribljih vrsta koje su ishodno naseljavale tok Uvca i na bazi vrsta koje su unete različitim višekratnim poribljavanjima (Mićković i Hegediš, 2007). U cilju regulisanja brojnosti i gustine prenamnožene populacije ukljeve (Alburnus alburnus) u jezero je 2005. godine introdukovan smuđ (Sander lucioperca).
Na bazi uporednog pregleda sastava ribljeg naselja u akumulaciji „Zlatar“ u periodu od 2003. do 2010. godine konstatovano je da je introdukcija smuđa donela značajne promene u strukturi zajednice riba: jasna dominacija domaćih (klen, plotica, skobalj, rečna mrena) i unetih (šaran, babuška) ciprinidnih riba po abundanciji (72,7% i 86,9% u 2003. odnosno 2007.) i masenom udelu (51,4%, odnosno 82%) je značajno smanjena u 2010. godini (abundancija 40,3%, maseni udeo 58,3%), zastupljenost salmonidnih riba (jezerske zlatovčice) kontinuirano opada (abundancija 27, 3%, 10,9%, 0,6%, maseni udeo 48,6%, 17,9%, 1,8%, u 2003, 2007 i 2010, respektivno).
Karakteristike dužinsko-težinskog odnosa i rasta smuđa u Zlatarskom jezeru su takve da se u uzrastu 3+ dostiže lovna veličina od 40 cm sa masom tela od oko 450 g, dok se uzrast 4+ karakteriše prosečnom dužinom oko 50 cm i masom oko 1 kg, što se može oceniti kao sasvim zadovoljavajućim odlikama rasta. Koeficijent alometrije od 3,081 ukazuje na proporcionalan prirast mase u odnosu na dužinu tela.
Inspekcijom digestivnog trakta utvrđeno je da 95,3 % ishrane smuđa u jezeru čini ukljeva: od ukupno 21 primerka riba u ishrani bilo je 20 ukljeva i jedan primerak jezerske zlatovčice.
Prema Richa et al., (2009) ihtiocenoza akumulacije „Zlatar“ se, sa aspekta stabilnosti zajednice riba, do unošenja smuđa nalazila u visoko stabilnoj „cyprinid-phase“, odnosno „riverine species phase“ u skladu sa Kubečka (1993). Introdukcija i aklimatizacija smuđa je tu stabilnost pomerila ka tranzitnoj „percid-cyprinid-phase“ (Kubečka, 1993). Dalja istraživanja pokazaće da li se zajednica riba kreće ka visoko dinamičnoj i nestabilnoj „perch-phase“ ili se vraća stabilnoj „cyprinid-phase“ (Richa et al., 2009). Od toka pomenutog procesa zavise mere ribarstvenog gazdovanja koje će se primeniti u akumulaciji „Zlatar“.