Uncinula necator (Schow) Burr.: Source of Inoculum in Podgorica Vineyards
Uncinula necator (Schow) Burr.: izvor inokuluma u uslovima podgoričkog vinogorja
Pregled/ Otvaranje
Autor
Miladinovic, Zoran
Vuksa, Petar
Miletic, Novica
Ključne reči
Uncinula necatorInoculum source
Cleistothecia
izvor inokuluma
kleistotecije
Metadata
Prikaz svih podataka o dokumentuApstrakt
A study series has been organised to survey the present knowledge of the pathogen
and disease, as well as microclimatic conditions in Podgorica vineyards, to examine
the importance of winter treatments, proper choice of fungicide and time of treatment,
and to plan out vine protection under the existing conditions and protection of scions in
nurseries.
This one and another article focus on the source of inoculum and the pathogen infection
potential.
In an experiment conducted over three years (2002, 2003 and 2004), the pathogen’s infection
potential was investigated. The occurrence and numbers of white shoots, and the
presence, time of maturing and beginning of cleistothecium rupturing were examined on
the grape varieties Chardonnay, Cardinal, Vranac, Župljanka, Carignan and Grenage.
Cleistothecia were identified as the main source of inoculum in Podgorica vineyards,
and they were found to appear regularly, especially on susceptible cultivars such as
Župljanka (up to 124/cm2), Chardonnay (up to 90/cm2) and Cardinal (up to 95/cm2). They
also appear sporadically on the cultivar Vranac but were not observed on Carignan and
Grenage.
Cleistothecia abundance varied depending on grape variety, conditions existing in each
trial year and exact location. They were most abundant in 2001/2002, less abundant in
2003/2004 and least so in 2002/2003. The abundance was also highest on leaf undersides,
somewhat lower on the upper surface of leaves and lowest on canes, but it is the latter that
is most important from the epidemiological aspect.
White shoots were not found on any of the grape varieties examined, nor in any trial
year. Radovima u nizu sagledana su dosadašnja saznanja o patogenu i oboljenju, mikroklimatskim
uslovima u podgoričkom vinogorju, ispitani su značaj zimskog tretiranja, značaj izbora
fungicida i vremena njihove primene i, projektovana je zaštita vinove loze u proizvodnim
uslovima i zaštita kalemova u rastilu.
Ovim radom obuhvaćena su ispitivanja izvora inokuluma i infekcionog potencijala
patogena.
U proizvodnim uslovima, tokom tri eksperimentalne godine (2002-2004) ispitivan je infekcioni
potencijal patogena. Na sortama Šardone, Kardinal, Vranac, Župljanka, Karinjon i
Grenaž praćena je pojava i brojnost belih mladara, pojava, vreme sazrevanja i početak pražnjenja kleistotecija. Utvrđeno je da su kleistotecije osnovni izvor inokuluma u ovom vinogorju, da se redovno formiraju, posebno na osetljivim sortama kao što su Župljanka (do 124 po cm2), Šardone (do 90 po cm2) i Kardinal (do 95 po cm2). Povremeno se javljaju i na Vrancu, a nisu se javljale na sortama Karinjon i Grenaž.
Pored sortimenta vinove loze brojnost leistotecija varirala je zavisno od uslova u eksperimentalnim
godinama, kao i od mesta njihove pojave. Najbrojnije su bile u 2001/2002. godini,
manje brojne u 2003/2004. godini, a najmanje u 2002/2003. godini. Takođe, najbrojnije
su bile na naličju lišća. Nešto su manje brojne na licu lišća, a najmanje brojne su na lastarima,
ali je značaj kleistotecija sa lastara u epidemiologiji oboljenja najznačajniji.
Beli mladari nisu utvrđeni ni na jednoj sorti vinove loze, niti u jednoj eksperimentalnoj
godini.