Structural Chromosome Damages In The Carp (Cyprinus Carpio, L.) From Some Localities Of The Rivers Kolubara, Sava, Danube And Tamiš
Strukturna oštećenja hromozoma šarana (cyprinus carpio, l.) sa nekih lokaliteta reke Kolubare, Save, Dunava i Tamiša
Author
Fister, Svetlana
Keywords
genotoksični agensihromozomi riba
prekidi i gapovi
Cyprinus carpio
Metadata
Show full item recordAbstract
U rekama Kolubari, Savi, Dunavu i Tamišu, tokom višegodišnjih istraživanja, utvrđivano je prisustvo genotoksičnih i potencijalno genotoksičnih materija: nafte, derivata nafte, fenola, pesticida, teških metala, među kojima su Hg i Cd detektovani ne samo u sedimentu reka, već i u ribi i školjkama. U ribi su utvrđeni policiklični ugljovodonici, od kojih su mnogi kancerogeni i genotoksični; pesticidi, među kojima: heksahlorocikloheksan-HCH i njegov izomer lindan, kao i DDT i njegovi metaboliti. Kako je povišena učestalost hromozomskih oštećenja-prekida i gapova, pokazatelj genotoksičnog dejstva, citogenetičke metode je moguće primeniti na organizme iz prirode, radi utvrđivanja prisustva genotoksičnih agenasa u životnoj sredini. Tokom ranijih istraživanja, na osnovu rezultata dobijenih u laboratorijskim kontrolama, kao i na osnovu učestalosti promena kod riba iz čistih voda, pretpostavljena je oblast kritične zone-iznad beckgraund-a ili nivoa "spontanih" promena, pri čemu su sve vrednosti iznad 3,5 %, tj. iznad oblasti zone, one koje ukazuju na nesumnjivo prisustvo i delovanje genotoksičnih agenasa. Cilj istraživanja je bio da se putem analize hromozoma šarana-Ciprinus carpio, L., odredi učestalost oštećenja tipa prekida i gapa, radi procene eventualnog genetičkog rizika na nekim lokalitetima reka Kolubare, Save, Dunava i Tamiša.
Citogenetički su analizirani metafazni hromozomi šarana-Cyprinus carpio, koji su dobijeni klasičnom metodom preparacije iz tkiva bubrega. Kod svake jedinke je pregledano 30-50 metafaznih figura hromozoma. Utvrđivan je broj hromozomskih prekida i gapova, a dobijeni rezultati su analizirani primenom statističkih metoda.
Najviše vrednosti su ustanovljene, redom, u reci Kolubari, Tamišu, Dunavu kod Višnjice i Savi kod ušća i bile su iznad nivoa "spontanih" promena i iznad predpostavljene kritične zone (3,0-3,5 %). Značajne statističke razlike (p <0.001) se javljaju poređenjem lokaliteta sa najnižom učestalošću promena, kao što su Dunav kod Beške i Slankamena, sa lokalitetima: Kolubare, Tamiša, Dunava kod Višnjice i Save kod ušća. Rezultati pokazuju da postoji genetički rizik od stalnog ili povremenog zagađenja genotoksičnim materijama na lokalitetu Kolubare kod Obrenovca, Tamišu kod Pančeva, Dunavu kod Višnjice, kao i u Savi kod njenog ušća.