Grain Yield And Yield Components Of Two-Row Winter Barley Grown On An Acidic Soil

Abstract

A field trial was set up to analyse the effect of mineral fertilisation and liming on grain yield and yield components of barley on an acidic soil. Research was conducted over a period of two years at the experimental field of the Secondary School of Agriculture, Kraljevo. The trial involved three cultivars of two-row winter barley and four fertilisation treatments (no fertilisation, different ratios of N:P:K, with or without liming). Mineral fertilisation and liming led to a significant increase in the number of grains per spike and grain weight per spike, thereby resulting in significantly higher grain yields under fertilised treatments. Grain yield increased more significantly by liming than by increased rates of P, which was likely due to greater availability of macro- and micronutrients at increased soil pH. If economically worthwhile, liming should be used in barley production on very acidic soils to increase pH above suboptimal levels (pH 5.0). This would facilitate and enhance the realisation of grain yield potential in barley.

Poljski ogled postavljen je sa ciljem da se analizira uticaj mineralnih đubriva i kalcizacije na prinos i komponente prinosa zrna ječma na kiselom zemljištu. Istraživanja su obavljena u dvogodišnjem periodu na oglednom polju Srednje poljoprivredne škole u Kraljevu. Za ogled su odabrane tri sorte ozimog dvoredog ječma i četiri varijante đubrenja (bez đubrenja, različiti odnosi N:P:K, sa ili bez kalcizacije). Primena mineralnih đubriva i kalcizacija uticali su na značajno povećanje broja i mase zrna po klasu, tako da je i prinos zrna svih sorti bio značajno veći na đubrenim varijantama. Na povećanje prinosa zrna ječma u većoj meri je uticala primena kalcizacije zemljišta u odnosu na povećane količine P, što se može povezati sa većom dostupnošću xmakro i mikroelemenata pri povećanju pH vrednosti zemljišta. Ukoliko je ekonomski prihvatljiva kalcizaciju bi trebalo primenjivati u gajenju ječma na jako kiselim zemljištima kako bi se pH vrednost povećala iznad nivoa suboptimalne (pH 5,0). Na taj način bi se u većoj meri realizovao njegov potencijal za prinos zrna.